30. siječanj 2014.

Predstavljanje monografije "Rudolf Klepač"

Predstavljanje monografije

Matica hrvatska Beč i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču pozivaju na predstavljanje dvojezične monografije „Rudolf Klepač“ povodom 100. obljetnice rođenja fagotista  Rudolfa Klepača. 

Muzikologinja Bosiljka Perić Kempf predstavit će dvojezičnu hrvatsko-njemačku monografiju "Rudolf Klepač" posvećenu ovom uglednom hrvatskom fagotistu svjetskog ugleda povodom 100. obljetnice njegova rođenja. Gošća će biti njegova kći Marina Würth Klepač, a razgovor će voditi dr. sc. Zdenka Weber.

Bosiljka Perić Kempf, rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala glasovir (klasa prof. Svetislava Stančića) i povijest glazbe (klasa prof. Josipa Andreisa) na Muzičkoj akademiji, te apsolvirala francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1988. i 1995. usavršava njemački jezik kao stipendistica Goethe Instituta u Berlinu i Bad Godesbergu. Od 1977. do 1996. urednica je u redakciji za ozbiljnu glazbu Radio Zagreba (danas Hrvatski Radio). Kao novinar, kolumnist i glazbeni kritičar surađivala s dnevnim listovima i časopisima za kulturu (Vjesnik, Muzička kultura, Od – Do, Oko, Tjednik, Vijenac, Delo, Razgledi, Dnevnik, Muska, Večer), te institucijama poput Jugotona (danas Croatia Records), Koncertne dvorane Lisinski, Televizije Zagreb (danas Hrvatska televizija) itd. Stalna suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (Hrvatska opća enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon). Publicirala više izvornih muzikoloških radova u raznim stručnim časopisima i zbornicima. Godine 1996. prelazi u slobodnu profesiju. Stalna je suradnica Novog lista do 2009. godine. Danas djeluje kao neovisni novinar, glazbeni producent, publicist i predavač.

Godine 1996. u Zagrebu organizira okrugli stol na temu Kome smeta klasična glazba na Hrvatskom radiju? U Rijeci 2008. inicira i vodi međunarodni znanstveni skup na temu Sekte i kultovi u suvremenom društvu. Od 1998. do 2004. organizira i vodi muzikološki skup u sklopu festivala Požeške orguljaške večeri. Posljednjih godina bavi se preispitivanjem pozicije i načina organizacije kulture u globaliziranom društvu, s posebno kritičkim osvrtima na stanje kulture u Hrvatskoj, o čemu drži predavanja u sklopu programa međunarodnih festivala. Maribor Festival i Muzika na žici (Sarajevo). Na tu temu objavljuje niz tekstova u Pogledu Novog lista, te slovenskom portalu www.odzven.si. Članica je Hrvatskog novinarskog društva i Međunarodne novinarske federacije.

Objavljene knjige: Monografija Zvjezdane Bašić (2004.), zbirka glazbenih kritika i polemika Lice i naličje (Adamić, 2005.), Susreti i razgovori (Jesenski&Turk, 2009.), Monografija Rudolfa Klepača/Rudolf Klepač Monographie (Jesenk&Turk, 2013.)

Fagotist Rudolf Klepač, rodom iz varaždinskoga kraja (Majerje, 30.ožujka 1913.) bio je zagrebački student glazbe. Njegov umjetnički put od zagrebačkog orkestralnog glazbenika do solista i vrsnog komornog muzičara, afirmiranog ponajprije u Zagrebu, ali i u inozemstvu - posebice nastupima uz Zagrebačku filharmoniju i Zagrebačke soliste - doveo ga je 1955. do Salzburga. Klepačeva umjetnička djelatnost od tada će biti podijeljena između ta dva njegova podjednako važna domicilna uporišta. Salzburg je sa svojom bogatom glazbenom tradicijom pružio Rudolfu Klepaču upravo onaj okvir profesionalnosti i poštivanja najviših umjetničkih kriterija, kojemu je on, svojim urođenim perfekcionizmom bio duboko sklon. U tridesetak godina boravka u Salzburgu u svojstvu prvog fagotista i solista Mozarteum orkestra, dirigenta i profesora Mozarteuma, te ne manje poznatih međunarodnih ljetnih tečajeva Akademije Mozarteum, Klepač je potvrdio svoj status među najuvaženijim glazbenicima Mozartova grada. Tadašnji koncertmajstor Mozarteum orkestra nazvao ga je "Primo uomo" puhačke sekcije. Paralelno s tim, zahvaljujući brojnim gostovanjima, afirmirao se kao neusporedivi virtuoz na fagotu, čime je zaslužio najlaskavije epitete glazbenih znalaca iz cijeloga svijeta. Svjetsku slavu stekao je kao interpret Mozartova Koncerta za fagot u B-duru K.V.191, koji je zabilježen i na njegovoj prvoj LP ploči, snimljenoj za Deutsche Grammophon Gesellschaft. Kritičari su ga nazivali " Mozartov fagotist". Kao solist na američkoj turneji Mozarteum orkestra 1956. godine dobio je nadimak "Heifetz ili Rubinstein fagota", jer je u tehničkom pogledu bio nenadmašni virtuoz, a tonska kvaliteta njegova muziciranja bila je usporediva s toplinom ljudskog glasa ili tona gudačkog instrumenta.

Kao koncertant redovito je nastupao na Salzburškim svečanim igrama, te drugim renomiranim glazbenim festivalima i u gotovo svim važnim europskim glazbenim središtima. Bio je i agilni organizator, a zahvaljujući njegovu osobnom ugledu i utjecaju iz bivše su Jugoslavije, posebice iz njegove matične, zagrebačke sredine, mnogi kvalitetni solisti i ansambli gostovali u Salzburgu, kao i salzburški u Zagrebu.
Poslije umirovljenja nastavio je djelovati kao koncertant, dirigent i pedagog u Salzburgu i Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1. siječnja 1994. godine.

Bosiljka Perić Kempf
autorica monografije „Rudolf Klepač“

Četvrtak, 30. siječnja 2014. u 20 sati,  Hrvatski centar u Beču, Schwindgasse 14,  1040 Beč.

MH / kroativ.at

Mail Print
FOTO DANA
FOTO DANA
Tradicijska gradišćanska nošnja Tradicijska gradišćanska nošnja
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve