30. listopad 2014.

Predavanje: Krleža i hrvatsko nacionalno pitanje

Matica hrvatska Beč organizira predavanje dr. sc. Vladimira Bitija, profesora i predstojnika Katedre za južnu slavistiku pri Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču, u četvrtak, 30. listopada u 20 sati, u Hrvatskom centru u Beču.

Krležu se u javnosti obično drži jugoslavenski i ljevičarski nastrojenim književnikom, a nijedna od tih platformi ne ostavlja baš mnogo prostora hrvatskome nacionalnom pitanju. Nasuprot tako stereotipnu rasuđivanju, pozornije proučavanje otkriva ne samo Krležinu trajnu i intenzivnu zaokupljenost vlastitom nacijom, već i njegovo nastojanje da o njoj razmišlja na tematski širok, politički zreo, povijesno primjeren i analitički izdiferenciran način. Predavanje ima dva cilja: prvi je rekonstrukcija geneze Krležina složenog odnosa prema nacionalnom pitanju, a drugi istraživanje kako je Krležina nemilosrdna demistifikacija različitih tipova hrvatstva završila novom mistifikacijom.

Prof. dr. sc. VLADIMIR BITI predstojnik je Katedre za južnu slavistiku pri Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču. Od 1980. je docent, a od 1995-2008. predstojnik Katedre za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Djelovao je kao gostujući profesor pri Institutu za slavistiku Sveučilišta u Grazu (1996/7), Sveučilišta u Beču (1999), Humboldtova Sveučilišta u Berlinu (2003) te Sveučilišta u Rijeci (2004-7). Član je Izvršnog povjerenstva International Association for Semiotic Studies (1994-2005). Predsjednik je Povjerenstva za književnu teoriju International Comparative Literature Association (2001-2005), član Izvršnog povjerenstva istog udruženja (2005-2011) te Predsjednik njegova Liaison Committee (2008-11). 2007. izabran je za člana Academia Europaea i član je Izvršnog povjerenstva Sekcije za književnu znanost iste akademije od 2012. Dobitnike je velika nagrada HAZU Josip Juraj Strossmayer 1998, nagrade za znanost Matice hrvatske 2000, te Nagrade za izniman doprinos istraživačkoj i nastavnoj djelatnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2001. godine. Član je uredničkog savjeta časopisa Umjetnost riječi (Zagreb), Primerjalna književnost (Ljubljana) i Kulturen život (Skopje), Journal of Literary Theory (Göttingen, de Gruyter), Journal of Literature and Trauma Studies (Manchester, University of Nebraska Press), Advances in Literary Studies (Irvine, U.S.A.), te od 2014. suurednik Arcadia: International Journal for Literary Cultures (Amsterdam, de Gruyter).

Knjige: Bajka i predaja: Povijest i pripovijedanje, 1981; Interes pripovjednog teksta: Prema prototeoriji pripovijedanja, 1987; Pripitomljavanje drugog: Mehanizam domaće teorije, 1989; Upletanje nerečenog, 1994; Pojmovnik suvremene književne teorije (prošireno i revidirano izdanje 2000), 1987; Strano tijelo pri/povijesti, 2000; Literatur- und Kulturtheorie: Ein Handbuch gegenwärtiger Begriffe, 2001; Doba svjedočenja: Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi, 2005. 

Urednik je sedam zbornika, između ostalih Märchen in den südslawischen Literaturen, Frankfurt am Main etc.: Peter Lang, 2010 (s Bernardom Katušić) i Reexamining the National-Philological Legacy: Quest for a New Paradigm?, Amsterdam and New York: Rodopi, 2013. Objavio je preko stotitinu članaka u američkim, azijskim, afričkim i europskim (austrijskim, belgijskim, bosansko-hercegovačkim, češkim, danskim, engleskim, grčkim, hrvatskim, mađarskim, makedonskim, nizozemskim, njemačkim, poljskim, slovačkim, slovenskim i srpskim) časopisima i zbornicima.

Matica hrvatska Beč

Mail Print
FOTO DANA
FOTO DANA
Tradicijska gradišćanska nošnja Tradicijska gradišćanska nošnja
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve