Iz tiska izašla praktična gramatika hrvatskoga jezika na njemačkome jeziku

Iz tiska izašla praktična gramatika hrvatskoga jezika na njemačkome jeziku

Praktische Grammatik der kroatischen Sprache autora Ivana Rončevića je sustavni pregled hrvatskoga jezika odnedavno dostupna čitateljima u Austriji. Recenzenti su filolozi prof. dr. sc. Ivo Pranjković s Odjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i doc. dr. sc. Željka Macan s Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Rijeci

Ovih je dana u Austriji objavljena Praktische Grammatik der kroatischen Sprache / Praktična gramatika hrvatskog jezika autora Ivana Rončvića. Nakladnik je E. Weber Verlag GmbH iz Željeznog. Recenzenti su naši ugledni filolozi prof. dr. sc. Ivo Pranjković s Odjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i doc. dr. sc. Željka Macan s Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Rijeci, a predgovor ovom korisnom gramatičkom priručniku napisala je njena kolegica doc. dr. Nikolina Palašić. Lekturu potpisuje mag. Sandra Husanović s Alpen-Adria-Universität iz Klagenfurta, dok je grafičko oblikovanje knjižnog bloka i korica priredio Peter Behofsits, objavio je Matis.hr.

Posrijedi je dvojezični priručnik za nastavu hrvatskog kao stranog jezika, a njegova se praktična prilagodba u podučavanju inojezičnoga hrvatskoga ogleda u sustavnom pregledu svih važnih gramatičkih pravila za dobro gramatičko znanje hrvatskog jezika. Naš renomirani jezikoslovni kroatist prof. dr. sc. Ivo Pranjković u svojoj je recenziji istaknuo vrline najnovijeg Rončevićeva priručnika koje se očituju u uvrštenim primjerima s pouzdanim akcentima, bez obzira na to što studenti na početku učenja teško usvajaju naglasnu problematiku riječi u okviru hrvatske ortoepske norme. Posebno vrijednim smatra se označavanje naglasaka na dugim refleksima jata (npr. lijêk ili vrijéme) jer su u skladu sa stvarnim izgovorom, a nisu u maniri tzv. maretićevske norme koja udaljuje izgovor od izvornoga hrvatskoga jezika. Gramatika je sadržajno i strukturno određena kako osobinama hrvatskoga jezičnog sustava, tako i potrebama nastave jezika, a njezin autor nastoji, na temelju vlastitog iskustva i metodičkih spoznaja dodirnog jezikoslovlja, predvidjeti sve moguće poteškoće koje bi mogle nastati u gramatičkom učenju stranih jezika. Stoga je ova knjiga prikladna za upotrebu u školama i na sveučilištima u kontekstu početne i napredne nastave hrvatskog jezika kao podsjetnik na glavna jezična pravila. Ova knjiga temelji se na aktualnom stanju istraživanja jezikoslovne kroatistike i uključuje pretežno fonološka i morfološka pravila koja su predstavljena na jednostavan i istodobno vrlo kompetentan način – razumljiv učenicima iz  germanofone sredine. Recenzenti smatraju da je priručnik vrijedan, te kompetentno, jasno i pregledno pisan.

Ovu Praktičnu gramatiku hrvatskog jezika možete naručiti putem interneta: https://www.heyn.at/list?back=1208c20fc9568790f4f3e4d2666f5a47&xid=37687684.

Ovo izdanje Praktične gramatike hrvatskoga jezika pojavljuje se nakon Rončevićeva priručnika usredotočenog na gradišćanskohrvatsku jezičnu normu. Podsjetimo, Praktična gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika (2017.) naišla na dobar prijem kod najšireg kruga čitatelja, a posebno se priručnik svojom jasnoćom dopao mladim ljudima, učenicima i studentima. Ista se knjiga (drugo dopunjeno izdanje) slavista i jezikoslovnog kroatista Ivana Rončevića od ove akademske godine nalazi i u školskom programu Republike Austrije te se može koristiti za podučavanje gradišćanskohrvatskoga jezika na srednjim školama kao i donjim razredima viših škola opće naobrazbe po austrijskom obrazovnom sustavu. Autor, magistar Ivan Rončević, je afirmirani mladi predavač hrvatskog, bosanskog i srpskoga jezika pri Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču, te hrvatskoga jezika na Stručnoj visokoj školi – Studijskom centru u Željeznom.

Uz predanost podučavanju spomenutih slavenskih jezikā autor na Sveučilištu u Beču piše svoju doktorsku disertaciju pod mentorstvom  prof. dr. sc. Ružice Pšihistal iz Osijeka i prof. dr. sc. Anne Kretschmer iz Beča na temu Folklorni deseterački dvostisi u Slavoniji (u kontekstualnom i funkcionalnom pogledu) za koju je zadnje četiri godine provodio terenska istraživanja u 35 slavonskih sela.  Svojim sudjelovanjem na znanstvenim skupovima, kao i gostujućim predavanjima na sveučilištima u Osijeku, Rijeci i Zadru magistar Rončević nastoji podijeliti stečeno znanje i istraživačke spoznaje o tradicijskim napjevima u Slavoniji, među kojima se izdvaja bećarac, uvršten na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Rončevićev priručnik je poticaj daljnjoj afirmaciji hrvatskoga kao jednog od 24 službena jezika zajedničke nam Europske unije, jezika jedne bogate kulture i književnosti, jezika poslovnoga svijeta i diplomacije. Kada je riječ o učenju hrvatskoga jezika zainteresiranih učenika iz germanofone zajednice, koja inače doseže 130 milijuna izvornih govornika diljem Starog kontinenta, situacija u Austriji nalikuje situaciji u Njemačkoj, no s jednom važnom razlikom. Ponuda učenja hrvatskoga jezika na osnovnoškolskim i srednjoškolskim razinama razgranata je kao i u susjednoj Njemačkoj, s time da se u njemačkim školama uči i poučava hrvatski jezik, dok se u Austriji uglavnom još uvijek poučava BKS (Boschnisch/Kroatisch/Serbisch), osim u Gradišću gdje je u ponudi isključivo hrvatski jezik/gradišćanskohrvatski jezik. Najveći broj učenika kojima njemački nije materinski jezik školuje se u Beču čak 49%, dok se u Gradišću ta brojka kreće malo iznad 15%.

U Austriji je nastava materinskoga jezika uvedena 1972. godine (jasno, gradišćansko-hrvatskog desetljećima ranije) i ona je imala cilj pripremiti djecu gostujućih radnika za povratak u federalne republike bivše Jugoslavije. No, povratka potomaka nije bilo pa se i svrha nastave promijenila te je 1992. nastava materinskoga jezika integrirana u austrijski obrazovni sustav. Danas se ona izvodi prema osobnom izboru učenika i roditelja u nekoliko različitih modela.

Na visokoškolskim razinama situacija je također slična onoj u Njemačkoj, što znači da su u studije slavistike integrirane katedre za tzv. BKS jezik. Hrvatski jezikoslovci očito imaju još puno posla kad je u pitanju poučavanje našega jezika, a ne nepostojećeg BKS jezika! S ponosom možemo reći da je preklanjske akademske godine 2017./18. učinjen prvi korak nabolje te je na Visokoj pedagoškoj školi Gradišće u Željeznom zahvaljujući vrijednoj prof. dr. sc. Andreji Zorki Kinda-Berlakovich započela s radom Katedra za hrvatski jezik/ gradišćanskohrvatski jezik s ciljem izobrazbe učitelja koji će podučavati u nastavi na hrvatskome jeziku diljem Austrije. Osnutak spomenute Katedre još je značajniji uzmemo li u obzir da je ona prva ne samo u Austriji, nego na cijelome njemačkome govornom području. Zaključno, potencijalni krug čitatelja ove praktične gramatike kreće se u tisućama tamošnje djece hrvatskih korijena sudeći prema statističkim podaci prikupljeni u povodu Dana materinskoga jezika (Viertel der Schüler spricht andere Umgangssprache als Deutsch: https://derstandard.at/2000052938033/Knapp-ein-Viertel-der-Schueler-mit-anderer-Umgangssprache-als-Deutsch) na razini cijele Austrije. Prema tim podacima njemački jezik nije materinski za 263.000 austrijskih učenika. Od toga oko 33.000 učenika sudjeluje u bogatoj ponudi učenja materinskih jezikā (koja nudi čak 22 jezika) u austrijskim osnovnim, ali i srednjim školama. Hrvatski kao materinski jezik navelo je tako 13.483 učenika kojima će ovaj priručnik biti itekako koristan. Gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika (1. izdanje 2017. godine, a 2. dopunjeno izdanje – za škole u Gradišću je bilo ove godine). Prezentacija knjige planirana je u Beču za studeni 2019. godine.

kroativ.at

Print
FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve