Hrvati i dinastija Habsburg

Hrvati i dinastija Habsburg

U hrvatskoj ranomodernoj i suvremenoj povijesti niti jedna vladarska kuća nije ostavila dubok trag kao dinastija Habsburg. 

S obzirom na dugotrajnu, višestoljetnu međusobnu povezanost Hrvatskog Kraljevstva i Habsburgovaca nije pretjerano čitavo to razdoblje označiti  jednom povijesnom epohom koja do danas, uz različite predodžbe, ima značajno mjesto u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda.

Asocijacije koje izaziva spomen Austro-Ugarske (kako se kolokvijalno označava cijelo razdoblje habsburške vladavine) variraju od „tamnice naroda“ do gotovo idealno uređene države, što dodatno potvrđuje težinu koju ova monarhija ima u hrvatskoj povijesti. Državno-pravni kontinuitet od gotovo četiri stoljeća predstavlja neiscrpnu temu za historiografska istraživanja zbog čega nije jednostavno dati kratak kronološki pregled ovog razdoblja. Zbog toga će pozornost u tekstu biti usmjerena na glavna obilježja odnosa između Hrvatske i austrijske dinastije u ovom dugom vremenskom periodu.

Hrvatska povijest pri kraju Srednjeg vijeka obilježena je slabljenjem Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i porastom osmanlijskih upada. Sve veći pritisak Osmanskog Carstva bitno je smanjio teritorijalni opseg kraljevstva i prisilio plemstvo na odabir novih vladara kako bi se granica mogla efikasnije obraniti. Dio hrvatskih velikaša i plemića u franjevačkom samostanu u Cetinu izabrao je Ferdinanda Habsburškog za novoga kralja 1527. Na taj je način upletanje Habsburgovaca u unutrašnje stanje Hrvatskog Kraljevstva, koje je trajalo od prethodnog stoljeća, dobilo konačnu potvrdu.

U drugoj polovici 16. stoljeća uspostavlja se veći autoritet kraljeve vlasti i stvara se Vojna krajina za obranu od Osmanlija. Uz velikaške rodove Zrinskih, Frankopana i Erdödya sve važniju ulogu ima i zagrebački biskup čime je formiran sustav s kojim će Kraljevstvo funkcionirati duže vrijeme.

Sedamnaesto stoljeće obilježili su razorni ratovi koji su većinom zaobišli Hrvatsku ali su Hrvati imali određenu ulogu u njima. U Tridesetogodišnjem ratu ( 1618-1648 ), jednom od najvećih sukoba ranomoderne Europe, hrvatske su postrojbe u okviru Habsburških snaga sudjelovale na katoličkoj strani. Sve intenzivnija vlast Habsburgovaca, usmjerena na stvaranje snažnije i centralizirane države, te njezina veća prisutnost na terenu ometala je hrvatsko i ugarsko plemstvo i slabila njihov položaj. Nezadovoljstvo je kulminiralo urotom koju je pokrenuo hrvatski ban Nikola Zrinski koji je poginuo u lovu 1664., zbog čega su vodstvo preuzeli Petar Zrinski i ugarski velikaši. Slom urote 1671. značio  je konačno nametanje snažnije habsburške centralne vlasti.

Kraj 17. stoljeća obilježen je velikim ratom protiv Osmanlija okončanim njihovim porazom i mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. kojim je velik dio teritorija vraćen u okvire Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatske su se granice pomaknule na istok, oslobođeni su Lika, Krbava i dijelovi Hrvatske do Une koji su uskoro postali dio Vojne krajine izuzeti od vlasti Hrvatskog Sabora. Slavonija je odmah nakon oslobođenja vraćena Hrvatskoj.

Osamnaesto stoljeće za Hrvatsku je značilo prvo dugotrajno razdoblje bez osmanske opasnosti. Povremeni ratovi koji su se vodili nisu doveli do velikih promjena u granici, a nakon njih oblikovana je hrvatska granica prema Bosanskom pašaluku. Teritorijalno proširenje dovršeno je pripajanjem županija u Istočnoj Slavoniji. Izmijenjene političke i ratne okolnosti u Europi dovele su do dva velika sukoba, rata za austrijsko naslijeđe i Sedmogodišnjeg rata, u kojima je na Habsburškoj strani sudjelovalo 80.000 Hrvata. Habsburška država nastavila je s jačanjem svoje prisutnosti. Reforme koje je su provodili Marija Terezija i njezin nasljednik Josip II. postupno su prerasle u prosvijećeni apsolutizam kojim će upletanje središnje državne vlasti u poslove Hrvatskog Kraljevstva imati svoj vrhunac potkraj 18. stoljeća. Na taj je način uspostavljen apsolutistički i centralistički sustav vlasti Habsburgovaca koji će obilježiti sljedeća desetljeća. S druge strane počeo je proces ekonomskog i kulturnog razvoja. Dogodio se zamah barokne umjetnosti u kojem gradovi kontinentalne Hrvatske dobivaju novi izgled. Dokinuti su najteži oblici feudalne eksploatacije i počeo je razvoj industrijske proizvodnje.

Nakon razdoblja čestih ratova i nesigurnosti na granicama pod Habsburgovcima je nastupilo vrijeme prosperiteta i stabilnosti.

foto: bagulin/kroativ.at, text: mt/kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve