Druga opsada Beča 1683. godine

Druga opsada Beča 1683. godine

Beč, 12. rujna, Anno Domini 1683. Grad je pod opsadom izložen napadima mnogobrojne osmanske vojske. 

Car Leopold je na sigurnoj udaljenosti u Linzu, a sve malobrojniji branitelji bečkih bastiona, izmoreni dugotrajnim borbama s osmanskom silom, glađu i bolešću, očajnički brane grad od višestruko brojnijeg neprijatelja. I kada se je činilo da će „Zlatna Jabuka“ osmanskih osvajačkih snova biti ubrana rukom velikog vezira Kara Mustafe, na osmansku se je vojsku, sakupljenu i iz najudaljenijih kutaka Osmanskog Carstva, s obronaka Kahlenberga, sručila bujica poljskih krilatih husara predvođenih kraljem Janom Sobjeskim. Bio je to kraj opsade Beča i osmanskih osvajanja na Zapadu i početak političke dominacije dinastije Habsburg u zemljama srednje Europe. U svim ovim dramatičnim događanjima u i oko Beča sudjelovali su i Hrvati.

Hrvatsko Selo - Kroatendörfel

Područje koje se danas nalazi na granici Austrije, Mađarske i Slovačke, Hrvati naseljavaju u 16.  stoljeću bježeći iz Bosne, Slavonije, Like i drugih hrvatskih krajeva od turskih osvajača. U Beč dolaze krajem 16. i početkom 17. stoljeća i naseljavaju područje Spittelberga gdje ubrzo niče i naselje nazvano Kroatendörfel (Krowotendörfel, Crobotendörfl) - Hrvatsko Selo. Svjedočanstvo o postojanju Hrvatskog Sela u Beču ostavio nam je 1609. godine Jakob Hofnagel, flamanski  minijaturist i bakrorezac, autor bakroreza „Vogelschau“, na kojem je iz ptičje perspektive topografski prikazan Beč s jasno označenim hrvatskim naseljem - Hrvatskim Selom.

Opsada Beča i razaranje Hrvatskog Sela

Do početka osmanske opsade Beča, stanovnici ovog siromašnog naselja uglavnom su živjeli od prodaje povrća i ljekovitog bilja ili od prodaje drvenih ​​kuhinjskih potrepština i igračaka. Svoju su robu prodavali kao ulični prodavači ili idući od kuće do kuće. Dolaskom osmanske vojske pred Beč, Hrvatsko Selo, kao i ostala bečka prigradska naselja, stradava od požara i ratnih sukoba. Kako se Hrvatsko Selo nalazilo na uzvisini, turska topnička baterija koristi tu stratešku točku za vojna dejstva i 15. srpnja 1683. godine s položaja na Spittelbergu po prvi puta otvara vatru na opkoljeni grad. Stanovništvo Hrvatskog Sela ili stradava od ognja i mača ili završava u ropstvu. Oni sretniji, koji su pronašli zaštitu iza debelih bečkih zidina, sudjeluju u borbama do konačnog sloma osmanske opsade Beča. U toj završnoj bitci za oslobođenje Beča, vođenoj 12. rujna 1683. godine, pogiba i, s poljskom vojskom pristigli, hrvatski znanstvenik Juraj Križanić.

Spittelberg danas

Danas je Spittelberg omiljeno okupljalište Bečana, posebno u predbožićno vrijeme kada se na štandovima idiličnih trgova i ulica Spittelberga ispija punč ili kuhano vino. O prijašnjim stanovnicima ovog naselja, o Hrvatima, niti traga, niti spomena.

foto/text: kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve