Čipkarstvo u Hrvatskoj

Čipkarstvo u Hrvatskoj

Kad su plazma televizori došli na prostore Hrvatske i polako se uvukli u naše domove, netko je zbio šalu: „A gdje ćemo sada staviti čipku?“. Naime, već neprimjetni ukrasi za televizore, stolove, kojekakve radne površine postali su tipičan dodatak svakome domu. To je prepoznao i u UNESCO uvrstivši samu vještinu izrade čipkastih dodataka na svoju listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine.

No, čipkarstva ima i u drugim zemljama, po čemu je Hrvatska posebna? Dok se u drugim zemljama izrada čipkastih uzoraka vezala uz svećeništvo, odnosno crkvu, na prostoru današnje Hrvatske čipka se izrađivala u seoskim dijelima za potrebe narodne nošnje, a kasnije i ukrasa. Tako je 2009. godine zaštićena čipka na batiće u Lepoglavi, čipka na iglu na Pagu i čipka od agave u gradu Hvaru.

Paška čipka predstavljena je diljem Europe na različitim modnim festivalima i izložbama, od Londona, Milana, Budimpešte, pa sve do Pariza. Naime, smatra se svoje korijene vuče još iz Mikene, ali danas se izvorna izrada paške čipke najbolje može vidjeti u ljetnim mjesecima na Pagu gdje neumorne bake čuvaju tradiciju i tradicionalne oblike.

Dok Meksikanci od agave rade tekilu, na prostoru Dalmacije ova se biljka koristi za – čipku. Hvarska čipka pravi se upravo iz niti svježih listova agave, a tri osnovna oblika su tenerifa, tenerifa s mreškanjem u krugu i vezenjem tankom iglicom na mreži. Iako agava procvate samo jednom, čipka je vječna.

Zlata pl. Šufflay se na prijelazu s 19. na 20 stoljeće svojom školom pobrinula da se lepoglavska čipka očuva. Najčešći su motivi iz prirodnog, biljnog svijeta uz barokne i geometrijske oblike.

Ipak, najzanimljivija čipkarska priča je upravo ona iz doba Habsburgovaca koji su, vjerovali ili ne, jednim dijelom i zaslužni za očuvanje čipkarstva na Pagu. Tadašnji paški gradonačelnik Frane Budak ugostio je bečku plemkinju Natalie Bruck Auffenberg koja je pomogla u otvaranju škole čipkarstva. Kad je plemkinja vidjela čipku koju su neumorno tkale ruke Luče Špero, poslala je čipku izravno na dvor nadvojvotkinje Marije Josipe von Habsburg.

Sljedeći put kad budete brisali prašinu kući, zastanite, pogledate što vam je na stolu i razmislite koja tradicija, kultura i mrkotrpan rad stoje iza ovog ukrasa. Bila vaša čipka paška, lepoglavska ili hvarska, jedno je nedvojbeno – iza nje stoji puno ljubavi.

Matea Lacmanović / kroativ.at 

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve