Biser hrvatske kulturne baštine: Katedrala svetog Jakova u Šibeniku

Biser hrvatske kulturne baštine: Katedrala svetog Jakova u Šibeniku

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, biser hrvatske kulturne baštine, jedan je od najljepših arhitektonskih objekata u Hrvatskoj, a od 2000. godine uvrštena je i na popis UNESCO-ove svjetske baštine. 

Povijest i izgradnja

Sve seže u davnu 1298. godinu kada Šibenik postaje grad i dobiva vlastitu biskupiju te postiže komunalnu autonomiju koja se do tada dijelila s Trogirom. Naime, kada je Šibenik 1. svibnja 1298. godine bulom pape Bonifacija VIII. dobio vlastitu biskupiju, stara crkva Sv. Jakova na glavnom gradskom trgu promovirana je u katedralu, a za prvog biskupa izabran je fra Martin Rabljanin. Odmah se počelo razmišljati o izgradnji velike katedrale, tj. preuređivanju trenutne u što velebniju i posebniju građevinu. S gradnjom se krenulo tek oko 1431. godine, a proces se odvijao u četiri faze sve do 1535. godine kada je bila i gotova. U izgradnji su sudjelovali brojni velikani hrvatske, ali i svjetske arhitekture. U prvoj fazi angažirani su venecijanski graditelji kao i poznati šibenski klesari Andrija Budčić i Budiša Statčić. Prevladavao je gotički stil, a u izgradnji koja je trajala 10 godina izgrađeni su sjeverni i južni zid. U drugoj fazi katedrala je postala ono po čemu je dan danas prepoznatljiva u cijelom svijetu, a taj prepoznatljiv štih podario joj je Juraj Dalmatinac za kojeg se uvijek i veže sama izgradnja. Naime, Dalmatinac joj je dao renesansni stil, a posebnu pažnju predana je izgradnji uz pomoć montažnih kamenih blokova. Zanimljivo je da je katedrala sv. Jakova jedina katedrala u cijeloj Europi koje je izgrađena isključivo od kamena i to bez uporabe vezivnog materijala i drvenih konstruktivnih elemenata. Nakon njegove smrti, izgradnju je preuzeo Nikola Firentinac koji je podigao kupolu i to prema planu Dalmatinca. U trećoj fazi izgradnje, Firentinac je izgradio krov i pročelje, a prevladavao je također čisti stil renesanse. U završnoj fazi izgradnje palica je pripala mletačkim graditeljima Bartolu i Jakovu, a za njihovo je vrijeme i dovršena. Unatoč brojnim arhitektima i graditeljima, katedrala sv. Jakova vrlo je skladnog izgleda, a tome upravo pridonosi izgradnja samo od kamena.

Katedrala Šibenik

I još malo o arhitekturi...

Oko spomenute kupole na samom vrhu katedrale ponosno su poredani neki od svetaca i zaštitnika. Tu je sv. Marko koji je okrenut prema jugu i moru kao simbol slobode i sigurnosti plovidbe na moru. Tu je i sv. Jakov okrenut prema istoku i tada nadolazećoj turskoj opasnoti. U ruci je imao mač koji danas nedostaje, a zaštitnik je Šibenske biskupije. Sv. Mihovil okrenut je prema sjeveru, gradu i istoimenoj tvrđavi, a zaštitnik je grada Šibenika. U dnu njegovih nogu nalazi se đavao kojeg on probada kopljem. Zanimljivo je da nedostaje i četvrti zaštitnik okrenut prema zapadu, ali i dan danas nije poznato zašto nije izgrađen. U donjem, gotičkom dijelu zapadnog pročelja nalazi se portal „Posljednjeg suda“  koji je nastao u provj fazi izgradnje. Unutarnji okvir portala krase i likovi 12 apostola koje danas restauratori pokušavaju spasiti od raspadanja. Vanjski dio glavnog ulaza krase tordirani stupići sa po dva velika baldahina, a djelo je to Jurja Dalmatinca iz druge faze izgradnje. Bočni ulaz krase kipovi lava i lavice na čijim su leđima naslonjeni stupovi, a na njihovim se pak vrhovima nalaze nage figure Adama i Eve. Unutrašnji dio katedrale krase mnogobrojni oltari, a glavni je onaj Majke od Suza sa svetohraništem od crvenoga mramora i slikom Gospe od plača. Posebnu pozornost zaslužuje i krstionica iz renesansno-gotičkog stila. Još je tu puno detalja koji krase ovu šibensku ljepoticu, no izdvojit ćemo još jedan za kojeg možemo reći da je najznačajniji. Naime,  katedralu jedinstveno krasi vijenac od 72 skulpture glava na aspisadama. Djelo su Jurja Dalmatinca i jedinstven primjer renesansnog realizma u svijetu. Čije su to glave pitaju mnogi? Zašto je glava žene prva ili zadnja u nizu? Tko je ona, da nije možda Šibenčanka? Jesu li to samo obični ljudi, prolaznici ili pak Jurjevi prijatelji? Naime, odgovori nisu pronađeni do danas, ali se pretopstavlja da su ličnosti iz tog vremena.

Katedrala u svijetu

Katedrala sv. Jakova najmarkantniji je dio duhovnog, ali i kulturnog uzdizanja grada. S obzirom da je krasi veliki trg, upravo je on pozornica za mnoge kulturne događaje i ljetne večeri, a najpoznatiji je svakako Međunarodni dječji festival. Katedrala je od 2000. godine uvrštena i u UNESCO-vu listu kulurnih baština, a omiljena je među svim turistima koji posjećuju Šibenik i okolicu.

Nije što sam iz Dalmacije i to baš iz okolice Šibenika, ali katedrala Sv. Jakova najljepša mi je na svijetu!

Smilja Erak / kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
Visit Kroatien Visit Kroatien
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve