Biograd na Moru - kraljevski grad

Biograd na Moru - kraljevski grad

Pitate se - zašto baš „kraljevski“ grad? U svojoj zanimljivoj povijesti, kao krunidbeni grad hrvatskih kraljeva i biskupska prijestolnica, Biograd je važan dio Hrvatskog kraljevstva i njegov glavni grad kroz čitavo 11. stoljeće.

Međutim, važno je znati kako je danas grad i luka u Dalmaciji i najbrže rastuća turistička destinacija koja bilježi više od milijun noćenja godišnje s tendencijom rasta! Ovo je brojka koja govori u prilog terminu – masovni turizam. Kad govorimo o ovoj pojavi onda se isključivo zbrajaju prihodi od turizma i zadovoljno trljaju ruke svih sudionika u procesu, a često zanemaruju se svi njegovi negativni učinci po prirodu i okoliš, ali nećemo sad ovaj skromni prilog započeti mogućim ekološkim katastrofama u dogledno vrijeme niti pretjerivati, zar ne? Držat ćemo se činjenice da je Biograd „dobro gnizdo“, a i pretpostavke da će „gradski tići“ u njem to znati prepoznati na najbolji mogući način. Oni su ti koji bi trebali detektirati sve ono što je dobro, što se može promijeniti, a onda krenuti od onog što je bilo jučer.

Turizam u Biogradu

Što je bilo jučer? Turizam se kao grana privrede počeo razvijati 20–ih godina prošlog stoljeća, a prvi gosti bili su Česi. Prvi hotel sagrađen je na mjestu današnjeg hotela Ilirija 1935. godine. U turističkom smislu se naročito počeo razvijati između dva svjetska rata da bi danas postao središte rivijere koju čine okolna obalna mjestašca – Sveti Filip i Jakov, Turanj, Pakoštane i Drage. Turizam je trenutno najzdravije tkivo Biograda i okolice i na to se naslanja poljoprivredna proizvodnja. Biograd nije samo turističko već i prometno središte rivijere, budući se tu nalazi trajektno pristanište za otok Pašman te moderna marina. Može se pohvaliti organizacijom mnogobrojnih događanja, kao i činjenicom da je nautička hit destinacija. Svojim odličnim položajem, Biograd je idealno mjesto za istraživanje. Smješten u neposrednoj blizini 3 nacionalna parka, 2 parka prirode i najvećeg hrvatskog jezera - sjeverno od Biograda je Nacionalni park Paklenica, južno Nacionalni park Krka, u zaleđu grada je Park prirode Vransko jezero, a u akvatoriju ispred Nacionalni park Kornati i Park prirode Telaščica – središte je aktivnog turizma. S preko 1300 vezova u marinama, 300 čarter plovila, najvećim sajmom nautike u Hrvatskoj, te više od 50 velikih nautičkih manifestacija, Biograd  se smatra divom u svijetu nautike.

Kako doći do Biograda? Vrlo jednostavno – po želji ili vlastitom nahođenju može se kopnenim, morskim ili zračnim putevima. Autocestom A1 iz smjera Zagreba ili Splita do čvora Benkovac, a potom državnom cestom 503 do grada Biograda osobnim vozilom ili autobusnim linijama iz Zagreba ili odabranih gradova. Željeznicom se može do najbližih željezničkih postaja Zadar, Šibenik ili Split, a potom autobusnim linijama do Biograda. Zatim, domaćim brodskim i katamaran linijama iz Pule, Lošinja, Rijeke, Splita ili Dubrovnika do Zadra te međunarodnim brodskim linijama iz Ancone do Zadra ili Splita, a potom autobusnim linijama do Biograda. Ili naposlijetku slijetanjem do najbliže zračne luke u Zadru (avioprijevoznici koji lete do Zadra su: Ryan Air, Croatia Airlines, Lufthansa, Germanwings, InterSky, JobAir, Danube Wings...) ili u ostale zračne luke u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Rijeke ili Pule, a potom do Biograda na gore opisani način.

Nakon dolaska na odabranu destinaciju odnosno Biograd na Moru valja se pobrinuti za smještaj i to ne bi trebalo predstavljati neki problem. U Biogradu je nekoliko hotelskih kompleksa, auto – kampova, a dobro je razvijena i ponuda privatnih smještaja. Nakon smještaja slijedi upoznavanje s gradom koji se može pohvaliti zanimljivom kulturno – povijesnom baštinom.

Povijesni pregled

Biograd na Moru sagrađen je na ruševinama antičke utvrde Blandona, a kroz povijest je bio poznat i kao Belgrad, Alba Maris, Alba Civitas, Zara Nova i Zara Vecchia. U službenim zapisima prvi put se spominje 950. godine u putopisu cara Porfirogeneta kao hrvatski kraljevski grad. Nagađa se da je prvi kralj rex Croatorum, Tomislav, okrunjen baš u Biogradu 925. godine. Dakle Biograd je važan dio Hrvatskog kraljevstva i njegov glavni grad kroz čitavo 11. stoljeće.

Najutjecajniji vladar, Petar Krešimir IV, okrunjen je u Biogradu 1059. godine, a iste godine osniva Biogradsku biskupiju i podiže benediktinski samostan te crkvu Svetog Ivana. Oni su imali važnu ulogu u širenju latinske liturgije. Pod vladavinom Petra Krešimira IV, Hrvatsko kraljevstvo je imalo najveći teritorij u svojoj povijesti. Krunidbom kralja Kolomana 1102.godine u Biogradu stvoreno je Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo koje će trajati stoljećima. Godine 1125. Biograd pada u ruke Mlecima koji su nakon osvajanja porušili cijeli grad. To je bio prvi, od ukupno tri, puta kada će grad biti u potpunosti porušen.  1202. godine križari su u svom pohodu razorili Zadar (Zara) čiji su se stanovnici sklonili u Biograd kojem tada daju ime Zara Nova. Nakon obnavljanja Zadra, njegovi stanovnici se vraćaju u grad, pa tada Zadar preuzima naziv Zara Nova, a Biograd dobiva novo ime – Zara Vecchia.

Ovaj naziv ostao je u uporabi u svim ispravama sve do kraja 2. svjetskog rata. Tijekom 13. i 14 stoljeća Biogradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari te bribirski knezovi Šubići. 1409. godine Dalmacija je prodana Veneciji po čijom vlašću ostaje četiri stoljeća, sve do njene propasti 1797. godine. Biograd je pretrpio veliku štetu tijekom mletačko-turskih ratova kada je bio sravljen i zapaljen 1521. i 1646. godine. U 16.i 17. stoljeću u Biogradu je oformljena narodna vojska koja je odigrala ključnu ulogu u obrani regije od Otomanskog carstva, čija se vojska utaborila u neposrednoj blizini. Tijekom tog vremena, gradski je život u zastoju, a poluotok je opasan zidinama i kružnim tornjevima. Poslije pada Mletačke republike 1797. godine Biograd je bio pod Austrijom sve do 1806. godine, kad je vlast preuzela Napoleonova Francuska, koja mu je dala status općine i vlastiti sud. 1814. godine vratio se pod Habsburšku monarhiju, čije je vladanje obilježilo prosperitet regije i razvoj poljoprivrednih gospodarstava, kao i trgovine pojavom prvih parobroda 1868. godine.

Vodeća nautička destinacija na Mediteranu

Osim zanimljive kulturno – povijesne baštine, ono što bi ipak najviše moglo privući pozornost zasigurno su lijepe plaže, kristalno i čisto more, slikoviti zaljevi, a o ljepoti i uređenosti Biograda na Moru svjedoči nagrada „Srebrni cvijet Europe“ iz 2007. godine koju je grad dobio za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

Do jedne od najljepših plaža na Jadranu, pješčane uvale Soline, vodi lijepo uređena šetnica kroz borovu šumu. Šetnicom se nižu brojni kafići, barovi, zalogajnice, uređeno igralište za djecu, a na raspolaganju su i brojni drugi sadržaji poput akvagana, razni sportovi na vodi ili zabavni park. Nositeljica Plave zastave je plaža Dražica, smještena između Bazen Aquatic centra i vodenog parka. U blizini marine Kornati nalazi se šljunčana plaža Bošana, a takva je i plaža Kumenat koja se nalazi 2km od centra grada. Udaljena pješčana plaža Slanica nalazi se 500m od Kumenta i otvorena je za nudiste.

Slikoviti Pašmanski kanal svojim ljupkim otočićima štiti Biograd i rivijeru od jačih udara vjetra s mora, zbog čega je ovo područje omiljeno nautičarima, a Biograd im je posebno atraktivan jer se nalazi na najrazvedenijem dijelu hrvatske obale Jadrana. Neposredno ispred grada, u Pašmanskom kanalu nalaze se otoci Plavac i Sveta Katarina, a nasuprot gradu se proteže južni dio otoka Pašmana. Srcoliki otok Galešnjak, smješten sjeverno od Biograda, postao je prava senzacija nakon što ga je „otkrio“ Google Earth. Tako je Galešnjak po nekima,  kao što su Oprah i CNN, dobio naziv „Otokom ljubavi“.

Tijekom ljetnih dana u Biogradu se događaju brojne fešte na otvorenom te razni sportski turniri i natjecanja, ali zbog povoljne i blage mediteranske klime, Biograd je prikladno posjetiti i kroz bilo koji drugi dio godine.

foto/text: gs / kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve