Intervju: Gordan Bakota veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji

Intervju: Gordan Bakota veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji

Njegova ekselencija Gordan Bakota, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, u intervjuu s glavnim urednikom portala kroativ.at Antom Sluganović, govori o odnosima Republike Hrvatske i Austrije, o gospodarskoj suradnji dviju država, o europskim integracijama i statusu Hrvata i hrvatskog jezika u Austriji. 

Republika Austrija i Republika Hrvatska povezane su stoljetnim kulturnim, gospodarskim i političkim vezama. Kakvi su trenutačni politički odnosi Austrije i Hrvatske? Ima li nekih otvorenih političkih pitanja između dviju država?

Odnosi Austrije i Hrvatske tradicionalno su dobri, iznimno intenzivni i prijateljski. Mi kažemo da su to odnosi dvije susjedne zemlje iako Hrvatska i Austrija nemaju neposrednu granicu, ali se u praksi tako tretiraju. Austrija je u proteklih dvadesetak godina učinila jako puno za Hrvatsku i u trenucima koji su bili bitni za Hrvatsku pokazala se kao iskreni saveznik. Spomenimo samo podršku Republike Austrije hrvatskoj borbi za nezavisnost i samostalnost kao i neizmjernu podršku Hrvatskoj u pregovorima s Europskom unijom. Postoji veliko međusobno razumijevanje oko stvari koje se tiču bilateralnih odnosa između Austrije i Hrvatske i nema otvorenih političkih pitanja između dvije države.

Na koji će način ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju utjecati na austrijsko-hrvatske odnose?

Odnosi između Hrvatske i Austrije će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju biti dodatno intenzivirani i na drugačiji način odrađeni. Naime, hrvatska će vanjska politika nakon 01.07.2013. okrenuti jednu novu stranicu. Mi smo do sada uvijek bili netko tko je pregovarao s Europskom unijom, a nakon 01.07.2013. smo ravnopravni partneri s državama Europske unije. Bitno je da s Austrijom, ali i drugim zemljama, razvijamo odnose i kroz tu europsku perspektivu. Države Srednje Europe, a mi jesmo srednjoeuropska i mediteranska zemlja, trebaju uskladiti odnose i uspostaviti što tješnju suradnju. Nama je jako bitno da s prijateljskom Austrijom razvijamo i prekograničnu suradnju i suradnju između regija kao i suradnju hrvatskih županija s pojedinim austrijskim saveznim pokrajinama. Potrebno je i aktivnije uključivanje Hrvatske i u jednu dunavsku strategiju, jer Hrvatska je i dunavska zemlja. Hrvatska je zemlja koja ima jako povoljan zemljopisni položaj i jedina je zemlja u regiji koja spaja Dunav i Mediteran. To je jedna velika perspektiva za budući razvoj i treba razmatrati i neke nove, ja bih rekao, srednjoeuropske, oblike suradnje i s Austrijom i s drugim državama.

Općenito uzevši, Republika Hrvatska podupire i druge države iz regije Jugoistočne Europe na putu prema euroatlanskim integracijama, i to predstavlja našu principijelnu politiku.  Podupiremo regionalnu suradnju, želim dobrosusjedske odnose sa svim našim susjedima, te im želimo pružiti našu potporu na na njihovom putu prema EU.

Kada govorimo o odnosima između Austrije i Hrvatske želim spomenuti i da austrijsko-hrvatske odnose u dobroj mjeri karakterizira i činjenica da veliki broj Hrvata živi u Austriji. Oko 100.000 hrvatskih iseljenika živi u Austriji uz oko 50 tisuća gradišćanskih Hrvata koji su autohtona manjina u Austriji. To je sigurno jedan značajan čimbenik koji u jako pozitivnom smislu utječe na austrijsko-hrvatske odnose.

Austrija je najveći inozemni ulagač u Hrvatsku, a i hrvatske tvrtke bilježe značajne uspjehe na austrijskom tržištu. Kakva je trenutačno gospodarska suradnja između Austrije i Hrvatske i da li ima prostora za još bolju suradnju na gospodarskom polju?

Austrijanci su sa oko 6,5 milijardi investicija od 1993. godine do danas najveći investitori u Hrvatskoj. Turisti iz Austrije su nakon turista iz Njemačke i Slovenije na trećem mjestu po brojnosti što je za državu srednje veličine kao što je Austrija značajan broj. U robnoj razmjeni se nalazimo na visokim mjestima. Dakle, sve ove činjenice govore koliko je Austrija bitna za Republiku Hrvatsku. U Hrvatskoj posluje veliki broj austrijskih tvrtki, preko njih 700, te se nadam da će nakon ulaska u Europsku uniju i broj hrvatskih investitora i poslovnih ljudi koji će poslovati na austrijskom tržištu biti veći. To je nešto što je bitno i kada kroz tu prizmu gledate gospodarsku suradnju između Hrvatske i Austrije, onda je jasno da je tu riječ o jednoj velikoj dinamici koja će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju dobiti jedan novi polet i jednu novu dimenziju.

Brojni velikani hrvatske kulture su studirali i stvarali u Austriji i Beču. Kako ocjenjujete  suradnju na polju kulture između dviju država?

Ponosan sam istaknuti da već nekoliko godina u 11. i 12. mjesecu najugledniji hrvatski izvođači nastupaju na Festivalu hrvatske glazbe u Beču. Primjerice, pravim uspjehom držim da se Zagrebačka filharmonija našla na programu jedne od najuglednijih austrijskih glazbenih kuća - Musikvereinu - gdje je u prvom mjesecu pred reprezentativnom austrijskom publikom imala svoj koncert. Želja je da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju potaknemo neposrednu suradnju kulturnih institucija između Hrvatske i Austrije. Hrvatsko veleposlanstvo i hrvatske udruge u Austriji i dalje će organizirati kulturne projekte ali pravi iskorak ćemo napraviti tek kada kulturnu suradnju Hrvatske i Austrije dovedemo na razinu da kulturne institucije iz Hrvatske i Austrije neposredno surađuju. Primjerice, da pojedina hrvatska kazališna djela budu igrana i u Burgthetaru ili u Volkstheateru i da se kao Zagrebačka filharmonija nalaze na redovnom programu austrijskih kazališta. Naravno, to nije lako. Beč je jedan od najvećih kulturnih centara Europe i svijeta i sigurno je teško na području kulture doći u poziciju da naši umjetnici budu apsolutno ravnopravni vrhu kulturnog svijeta, ali hrvatski umjetnici i kulturnjaci imaju što ponuditi i zahtjevnoj publici u Beču i Austriji.

Kultura je jedan od glavnih prioriteta hrvatskog Veleposlanstva jer kroz kulturu se najbolje predstavlja pojedina zemlja, ali je istovremeno i obaveza. Nije lako raditi kvalitetnu promociju hrvatske kulture u situaciji kada su limitirana i ograničena proračunska sredstva za kulturu, ali mi idemo dalje s projektima jer hrvatska kultura je uz naše prirodne ljepote i sport vizitkarta Republike Hrvatske u svijetu. Mene posebno veseli, i želim to posebno istaknuti, da će hrvatsko Veleposlanstvo u čast ulaska Hrvatske u Europsku uniju 01.07.2013. godine organizirati jedan veliki koncert. Dakle, na području kulture smo napravili značajne iskorake, iako još ima mjesta za napredak. Osobno bih pozvao i Hrvate koji žive u Austriji i hrvatske udruge da na kvalitetniji i intenzivniji način surađuju s Veleposlanstvom oko navedenih projekata.

Republika Hrvatska će 1. srpnja postati punopravna članica Europske unije. Koje će promjene ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti Hrvatima u Austriji?

Hrvati u Austriji su priznata zajednica i zajednica koja u Austriji ima jako dobar imidž. Nikada u svom radu nisam čuo kritike na račun hrvatske zajednice. Dapače, uvijek se govori u vrlo pozitivnom smislu o hrvatskoj zajednici u Austriji. Prije nekog vremena u Austriji je provedeno ispitivanje o tome koju bi zemlju Austrijanci željeli vidjeti u Europskoj uniji i jedino je Hrvatska od navedenih zemalja u anketi dobila zeleno svjetlo. To govori da između dva naroda vlada veliko razumijevanje zašto su sigurno zaslužni i naši povijesni odnosi, ali i dobra integriranost Hrvata u Austriji koji predstavljaju pravi most između dvije zemlje. 

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i Hrvati u Austriji će dobiti novu dimenziju. Primjerice, Hrvati u Austriji koji nemaju austrijsko državljanstvo moći će glasati na austrijskim lokalnim izborima. To znači da će Hrvatima u Austriji ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvoriti novu stranicu i da će steći značajniji položaj u austrijskoj zajednici nego ga imaju sada. To je jedan segment. Drugi segment je da Hrvati u Austriji kao poduzetnici mogu biti veza za hrvatske poduzetnike koji žele poslovati u Austriji. Mislim da je to velika prednost jer naši ljudi ovdje govore jezike, imaju know-how i imaju poslovne veze u Austriji. Jedan od glavnih ciljeve našeg ulaska u Europsku Uniju je da omogućimo hrvatskim poduzetnicima da budu ravnopravni partneri europskim poduzetnicima i da bolje i lakše posluju na području Europske unije i Austrije. Povećani interes hrvatskih poduzetnika iz Domovine za Austriju kao važno tržište je i prilika da Hrvati, odnosno poduzetnici hrvatskog podrijetla u Austriji, ostvare nove poslovne kontakte s poduzetnicima u Domovini.

Treći segment je ulazak Hrvatske u Schengen. Nakon ulaska u Europsku uniju hrvatski cilj broj jedan  će biti ulazak u Schengen. Kada će se to desiti teško mi je u ovom trenutku precizno reći jer ima tu nekoliko čimbenika. Mi smo već sada spremni i bit ćemo vrlo brzo i formalno spremni za ulazak u Schengen. To će u praksi značiti još bližu vezu Domovine s Austrijom. Kao što vam je dobro poznato, Hrvati koji žive u Austriji posebno su vezani za Hrvatsku i BiH. Mnogi naši ljudi koji žive u Austriji imaju kuće i rodbinu u Domovini i često dolaze u posjetu ili na odmor. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i Schengen naši će ljudi na još brži i jednostavniji način moći dolaziti u Hrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu jer neće biti graničnih prijelaza. To su tri značajna faktora. Ja bih dodao i četvrti, a to su reforme i drugi pozitivni efekti ulaska Hrvatske u Europsku uniju.  Jer, uvjeren sam, Europska će unija donijeti dosta dobrog Republici Hrvatskoj. Već sada smo postali država koja ima uređeniji pravni sustav, na kvalitetniji način se borimo protiv korupcije, a imamo i bolju pravnu zaštitu. Ulazak u EU će sigurno donijeti i reforme birokracije na koju se naši ljudi žale kada dođu u Hrvatsku. Sve će to biti kvalitetnije u Hrvatskoj i sigurno će to pozitivno utjecati i na odnos Hrvata u Austriji prema Republici Hrvatskoj.

Brojni su pokušaji da se hrvatski jezik utopi u tzv. BKS (Bosnisch, Kroatisch, Serbisch). Kakav je statusa hrvatskog jezika u Austriji i da li je on riješen na zadovoljavajući način?

Pitanje je na mjestu i to je i pitanje kojim se Veleposlanstvo Republike Hrvatske intenzivno bavi. Nisam osobno kao veleposlanik, kao i većina Hrvata koji ovdje žive, u potpunosti zadovoljan sa statusom hrvatskog jezika u Austriji i pitanjem hrvatske dopunske nastave. Te dvije teme su odvojene ali su također i vrlo blisko povezane. Ne ulazeći sada u rasprave koji su uzroci nastajanje BKS-a kao jednog modela koji ni u svim austrijskim pokrajinama nije tretiran na jednak način.

Mi smo po tom pitanju zajedno s nekim hrvatskim organizacijama i udrugama i s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i športa pokrenuli neke akcije koje želim i ovdje spomenuti. Udruga Hrvatski svjetski kongres je uz značajnu potporu Ministarstva i Veleposlanstva pokrenula inicijativu „Hrvatski je naš izbor“ s namjerom da se motivira Hrvate koji žive u Austriji da malo razmisle o tome na koji način i kakav jezik uče njihova djeca u austrijskim školama u dopunskoj nastavi. Riječ o hvalevrijednom projektu i pokušaju da se kod Hrvata podigne svijest o tome da je hrvatski jezik 24. jezik Europske unije, da je hrvatski priznat kao službeni jezik u Austriji i da je potrebno da djeca Hrvata koji žive u Austriji uče hrvatski književni jezik i kulturu i da dobiju kvalitetne informacije o svojoj domovini. Do nas dolaze informacije da ima često situacija da jezik koji se uči u školama nije hrvatski jezik već jedan hibrid od nekoliko drugih jezika. A ima i pritužbi o načinu kako se uči o hrvatskoj povijesti, hrvatskoj tradiciji i kulturi.

Tko je nadležan za organizaciju hrvatske dopunske nastave u Austriji?

Organiziranje nastave je u potpunosti u ingerenciji Republike Austrije i mi se ne želim direktno miješati u unutrašnje stvari Republike Austrije, ali mi skrećemo pozornost da nastava hrvatskog jezika treba biti kvalitetnija i želimo pomoći da ta nastava bude bolja. U pregovorima s Austrijom smo se izborili za jednu pravnu formulaciju kojem je Austrija prihvatila činjenicu hrvatskoj jezika. Tamo gdje postoji dovoljan broj zainteresirane djece, odnosno dovoljan broj zainteresiranih roditelja da njihova djeca pohađaju hrvatski jezik i hrvatsku nastavu, i gdje za to postoje tehnički uvjeti, što znači nastavnik koje može predavati hrvatski jezik, Austrija se obvezuje u toj školi organizirati takvu nastavu.  Zato smo i organizirali sastanak s hrvatskim učiteljima jer smo došli u fazu kada je bitno da pokušamo na terenu na temelju ove pravne odredbe raditi dodatne popise koliko djece ima koja bi rado slušala nastavu na hrvatskom jeziku i po hrvatskom programu koji je komplemetaran hrvatskom nastavnom programu, a ne na BKS-u.

Mi u Veleposlanstvu podupiremo stvaranju jednog šireg konsenzusa oko ovog pitanja. Tu su nam bitne hrvatske katoličke misije jer bez njih se ne može ni zamisliti život Hrvata u Austriji. Mene veseli da hrvatske katoličke misije podupiru ovaj projekt.  Ako se sada stvori bolja i kvalitetnija koordinacija između hrvatskih udruga i Hrvatske katoličke misije siguran sam da ćemo zajedno s našim prijateljimaAustrijancima naći prihvatljivo rješenje. Austrija je naša prijateljska država i mi želimo kao dvije prijateljske zemlje otvoreno o tome razgovarati jer status hrvatskog jezika i status hrvatske dopunske nastave u Austriji bi trebao biti bolji.

Želim spomenuti jednu inicijativu koja još nije pred realizacijom ali o čemu se razmišlja. A to je da se u Beču osnuje hrvatsko-austrijska, tj. hrvatsko-njemačka, škola koja bi bila i osnovna i srednja škola. To je hvalevrijedan projekt kojeg su inicirali gradišćanski Hrvati i taj bi projekt produbio i suradnju gradišćanskih Hrvata i hrvatskih iseljenika koji ovdje žive. Mislim daje to dobra inicijativa i projekt. To je projekt koji ima i državnu potporu i moramo vidjeti na koji način će se on realizirati. Isto tako, bilo bi vrlo značajno kada bi u budućnosti osnovali i studiji kroatistike u Austriji koji bi se pitanjem kroatistike bavio na novi, sveobuhvatan i moderan način. Siguran sam da bi za taj studij vladao veliki interes.

U Austriji djeluju brojne hrvatske kulturne, sportske i ine udruge i organizacije. Kako ocjenjujete rad tih udruga? 

Na sceni imamo vrlo raznovrsnu ponudu različitih hrvatskih organizacija i udruga. Osim u Beču, imamo vrlo dobru i aktivnu zajednicu u Linzu, Grazu, Innsbrucku, Salzburgu i oni su radom fokusirani na svoja područja. Značajan rad hrvatskih udruga je fokusiran na sport i folklor odnosno zaštitu kulturne baštine. Mislim da je to bitno i da uopće ne treba zanemarivati ta dva čimbenika. Pitanje zaštite hrvatske tradicije i kulture je nama u Domovini jako bitna stvar i mi podupiremo čitav niz udruga i zavičajnih klubova da nastave dalje animirati mlade da kroz tu vezu s folklorom i tradicijom budu vezani i sa svojom domovinom u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

Mene veseli kada dođem na neke zavičajne fešte s preko tisuću ljudi ili na neke sportske događaje i vidim dobru organizaciju. Lijepo je vidjeti na finalu nogometnog kupa u Beču da se skupi više tisuća ljudi na nogometu jer  i to je znak svehrvatskog jedinstva. Nisam toliko zadovoljan kada vidim incidente na tim utakmicama i mislim da je tu velika odgovornost na organizatorima da spriječe te incidente. Želim posebno naglasiti; nije lijepo i nije dobro da se na utakmicama hrvatskih nogometnih kupova dešavaju incidenti pa i tuče ili napadi na suce. Pozivam ovom prilikom sve nogometne klubove da iskorijene takva ponašanja među svojim članovima. Ali, u konačnici, sport ima veliku ulogu i mi ga u Veleposlanstvu podupiremo.

Kolika je zastupljenost mladih generacija u društvenom životu Hrvata u Austriji?

Želio bih ih vidjeti veće i aktivnije sudjelovanje mlađih generacije Hrvata i hrvatskih studenata u društvenom životu Hrvata u Austriji. Mislim da je sada vrlo bitno da pokušamo pomoći da i mlađe generacije i nove generacije budu aktivnije u hrvatskim organizacijama i udrugama. Želim istaknuti veliki doprinos onih koji su još za vrijeme bivše države kao emigranti pomagali hrvatske interese i devedesetih godina značajno pomagali u Domovinskom ratu i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ti ljudi su i dalje aktivni i ja ih podupirem i želim im se zahvaliti za sve što je hrvatsko iseljeništvo radilo za Hrvatsku. Sada je vrijeme da i uz njih stasaju i nove generacije. Imamo u Beču preko 1500 studenata i veliki broj mladih ljudi koji su završili fakultete. Potrebna je i nova tehnologija u radu, nekakvi novi oblici komunikacija, kao što je vaš portal kroativ.at, i zato dajem podršku vašoj inicijativi o pokretanju informativnog portala za Hrvate u Austriji. Volio bih i želio da pokušamo obnoviti studentsku zajednicu u Beču. Ona dobro funkcionira u Grazu, a bilo bi dobro da se i studenti u Beču počnu okupljati. Mislim da je to jedan od zadataka i Veleposlanstva, ali i hrvatskih udruga da u svoja članstva privlače djevojke i mladiće hrvatskoga podrijetla.

Pozivam ovim putem sve čelnike i osobe koji vode hrvatske organizacije i udruge da svojim radom pokušaju okupljati ljude oko sebe. Želio bih vidjeti bolju suradnju i bolju koordinaciju različitih udruga uz dužno poštovanje činjenice da te udruge imaju i neke različite ciljeve. Nekom je prioritet sport, nekome folklor, a nekom je prioritet dopunska nastava i obrazovanje. Bilo bi dobro da u svojim aktivnostima prema Republici Austriji i Republici Hrvatskoj budu usklađeni i koordinirani.  Ovo je moj poziv za jednom kvalitetnom suradnjom i jednom kvalitetnom koordinacijom i Veleposlanstvo im po tom pitanju stoji na raspolaganju. Uvijek smo postizali puno kada smo bili zajedno i kada smo se koordinirali. Ne moramo svi misliti jednako, ali kada postoji određeni oblik koordinacije možemo postići daleko više.

U Austriji ste već više od dvije godine. Kakvi su vaši dosadašnji dojmovi? Kako se osjećate u Beču?

Iz ovog intervjua je jasno kolika je važnost Republike Austrije za Republiku Hrvatsku i mislim da je svakom hrvatskom diplomatu čast i privilegija da ovdje bude veleposlanik. Beč je iznimno intenzivan i dinamičan grad  i po pitanju posla kojeg mi ovdje radimo. Sama činjenica da imate 100.000 naših ljudi koji ovdje žive, konzularni ured je jedan od najvećih u svijetu, dovoljno govori o obimu svakodnevnog posla i obaveza Veleposlanstva i mojih suradnika. Dakle, moj život u Beču je u potpunosti fokusiran na posao, ali kada imam slobodnog vremena, uživam u izvrsnoj ponudi koju grad Beč pruža na području kulture i često odem na neki koncert ili izložbu. Kada mi vrijeme dozvoli, odigram i partiju tenisa s mojim austrijskim i hrvatskim prijateljima ili pak trčim po prekrasnim bečkim parkovima i to mi je veliko zadovoljstvo. 

Zaista je privilegij živjeti u gradu koji nije toliko velik kao neki drugi veliki centri, a ima ponudu najvećih svjetskih gradova. U Beču je lijepo živjeti i zbog bliskosti Austrije i Hrvatske i naših naroda ali i zbog sličnosti u mentalitetu. Za mene je velika prednost i čast raditi u jednoj tako važnoj državi za Republiku Hrvatsku. 

Što mislite o pokretanju informativnog portala Hrvata u Austriji kroativ.at?

Ja sam s radošću čuo vijest o formiranju vašeg portala koji je prvi takav portal u Austriji. Sama činjenica da ovdje živi preko 100.000 Hrvata, kada bi to bio jedan grad bio bi to jedan od najvećih gradova u Hrvatskoj, kao i činjenica da su Austrijanci najveći investitori u Hrvatskoj  dovoljno govori o potrebi formiranja jednog kvalitetnog medija. Iz svega je vidljivo da će kroativ.at biti kvalitetan portal s informacijama korisnima za život Hrvata u Austriji i da će biti prava spona za obje zajednice i za obje države. Mislim da je to hvalevrijedno i osobno i kao veleposlanik dajem punu podršku portalu kroativ.at  i želim Vam puno uspjeha u radu.

Da li imate kakvu poruku za naše čitatelje?

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvara se nova stranica za Republiku Hrvatsku, za Hrvate u Bosni i Hercegovini i za iseljene i gradišćanske Hrvate u Austriji. Uvjeren sam da će se Republika Hrvatska u svjetlu europskih integracija kvalitetno razvijati i u tome Hrvati u Austriji mogu igrati značajnu ulogu. Siguran sam da ćemo kroz čitanje i praćenje ovog portala još više povezati domovinsku i iseljenu Hrvatsku  kao i Austriju i Hrvatsku na vrlo kvalitetnim osnovama. Budite kroz potal kroativ.at bliži Domovini i vjerujte u hrvatsku budućnost.

Anto Sluganović / kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve