Intervju: Željka Caparin predsjednica Matice hrvatske u Austriji

Intervju: Željka Caparin predsjednica Matice hrvatske u Austriji

Matica hrvatska u Austriji djeluje više od 20 godina i po svojoj kvaliteti prepoznata je kao važan nositelj kulturnog života Hrvata u Austriji. Predsjednica Matice hrvatske u Austriji, pijanistica Željka Caparin, u intervjuu s urednikom portala kroativ.at govori o dosadašnjem radu Matice hrvatske u Austriji i najavljuje buduće kulturne manifestacije. 

Kako biste se predstavili čitateljima portala kroativ.at?

Rođena sam 1985. godine u Zagrebu. Djetinjstvo sam provela u Bjelovaru gdje sam završila opću gimnaziju i srednju glazbenu školu „Vatroslav Lisinski". Ljubav za glazbom i upis studija klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Ljubomira Gašparovića, ponovo su me vratili u moj rodni grad. Kao pijanistica osvajala sam brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima te rektorovu nagradu, ostvarila sam velik broj nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu. Nakon završetka studija u Zagrebu, odlazak u inozemstvo činio mi se kao logičan slijed moga obrazovanja. Za tu odluku presudan je bio prof. Noel Flores na čiji sam poziv 2007. godine upisala poslijediplomski studij klavira na „Universität für Musik und darstellende Kunst Wien“ u njegovoj klasi te komornu glazbu u klasi prof. Marialene Fernandes. Vođena željom za daljnjim usavršavanjem i na neki način povezivanjem rodne Hrvatske i Austrije u kojoj trenutno živim, 2009. godine upisala sam doktorski studij muzikologije te doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Moja aktivnost i koncerti izvan Hrvatske svakako su doprinijeli da 2012. dobijem „Večernjakovu domovnicu“, nagradu koja mi je dodijeljena u Bad Homburgu u Njemačkoj za najpopularniju hrvatsku glazbenicu u inozemstvu.

Što Vas je motiviralo da se aktivno uključite u rad Matice?

Nakon dolaska u Austriju imala sam želju pokazati ono što sam u Hrvatskoj stekla, a ujedno i doprinijeti Hrvatima u Austriji da kao pojedinci i organizirana skupina pokažu ono najbolje. Zato sam se od početka aktivirala u radu hrvatske zajednice u Beču.

Matica hrvatska u Austriji djeluje više od 20 godina i po svojoj kvaliteti prepoznata je kao važan nositelj kulturnog života Hrvata u Austriji. Nakon povratka našeg bivšeg predsjednika mr. Ivana Filipovića u Hrvatsku, na generalnoj skupštini u veljači 2013. izabrana sam za predsjednicu. Čast da obnašam ovako odgovornu dužnost nastojim opravdati kroz što kvalitetniji rad. Najveću podršku za svoj rad unutar Matice svakako dobivam od naših dugogodišnjih članova: gđe Ane Stojević, gđe Marije Kirchner i gosp. Miroslava Cvara s kojima izvrsno surađujem. Zajedno nastojimo našim članovima i široj publici, kroz kvalitetne projekte, predstaviti najbolje umjetnike i stručnjake koji zaslužuju da se njihovo umijeće i znanje predstavi.

Matica hrvatska je u protekloj godini organizirala brojna kulturna događanja u Beču. Koja kulturna događanja iz bogatog programa Matice želite posebno izdvojiti i koje projekte u organizaciji Matice možemo očekivati ove godine?

Program koji provodimo usmjeren je u prvom redu na organiziranje kulturnih manifestacija i znanstvenih predavanja na kojima ugošćujemo stručnjake iz pojedinih područja.

Prošle godine u lipnju organizirali smo predavanje dr. sc. Jerka Matoša „Mljet – prirodna i kulturna fascinacija jednoga jadranskog otoka“.

U prosincu je održan iznimno uspješan adventski koncert u Kursalonu u Beču. Sa mnom je nastupila Marija Lešaja, sopranistica koja je inače moja kolegica sa studija u Zagrebu i Beču i osoba s kojom surađujem već dugi niz godina.

U siječnju ove godine, u suradnji s Hrvatski centrom u Beču, dr. sc. Zdenka Weber, ministrica savjetnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču predstavila je svoju knjigu „U zagrljaju glazbe“.

U veljači je u Hrvatskom centru bio prikazan film o hrvatskom slikaru Vlahi Bukovcu u produkciji Matice hrvatske. Film „Vlaho Bukovac – kozmopolitski Hrvat“ snimljen je u povodu istoimene izložbe održane u Gemeentemuseumu u Den Haagu 2009/2010. Prisutan je bio i gosp. Zorislav Lukić, redatelj filma i dugogodišnji glavni tajnik Matice hrvatske.

U ožujku je predavanje pod naslovom „Uskrs i uskrsni običaji“ održao Dr. sc. Niko Kličan.

U svibnju ćemo ugostiti gosp. Ludwiga Bauera koji će nam predstaviti svoja dva romana: „Karusel” i „Zavičaj, zaborav” za koji je dobio nagrade „Meša Selimović“, „Fran Galović“ i „Kiklop“. Za lipanj pripremamo predavanje prof. dr. sc. Alojza Jembriha povodom 300. godišnjice smrti Pavla Rittera Vitezovića te koncert renomiranog hrvatskog pijanista Hrvoja Jugovića. Za jesen predviđamo predavanje "Voda – značajan prirodni resurs za razvitak Hrvatske“ prof. dr. sc. Božidara Biondića, a kroz ostatak godine planiramo realizirati još niz različitih aktivnosti.

Da li surađujete s drugim hrvatskim kulturnim društvima i udrugama u Austriji i kakva je suradnja Matice s gradišćanskim Hrvatima?

Matica surađuje i s drugim hrvatskim kulturnim društvima i udrugama u Beču s kojima dijelimo zajedničke ciljeve. Budući da Matica hrvatska u Beču nema svoj vlastiti prostor za djelovanje, neizmjerno smo zahvalni Hrvatsko-gradišćanskom centru, posebno gđi Gabrieli Novak-Karall i gosp. Petru Tyranu koji nam u svakoj prilici stavljaju na raspolaganje svoje prostore. Ondje Matica može održavati svoje projekte i dopuštaju nam da se osjećamo kao kod kuće. Gradišćanske Hrvate smo prepoznali kao nezaobilazni most koji povezuje Hrvatsku i Austriju, te ćemo i u budućnosti nastaviti njegovati ovako dobar odnos.

Koji su zadaci i ciljevi Matice u budućnosti?

Zadaci se iz mjeseca u mjesec sve više povećavaju, pogotovo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ciljeve koje sam sama sebi na početku postavila, pokušat ću ostvariti. Smatram da hrvatska kultura ima kvalitete koje s velikim ponosom može pokazati u Austriji. Naše bogato kulturno naslijeđe upravo će u sljedećim mjesecima dobiti priliku predstaviti se sa svim svojim ljepotama i vrijednostima. Upravo u tome vidim i glavni cilj Matice. Doprinosi na području kulture, znanosti, sporta, dovođenje umjetnika, književnika, znanstvenika iz raznih područja te promicanje narodnog i kulturnog identiteta, ono je na čemu ćemo ustrajati. Sve to pokušat ćemo u Matici ostvariti uključivanjem mladih snaga u naše projekte. Oni bi trebali biti kotač koji će pokretati sve naše zamisli. Bez njih je cijela ideja o promicanju hrvatskog kulturnog identiteta na područjima umjetničkog, duhovnoga i znanstvenog stvaralaštva zapravo nezamisliva. Zbog toga smatram iznimno važnim uključiti hrvatske studenate u Beču u rad Matice, da bi ona i dalje ostala živo središte u multikulturalnom europskom polju.

Anto Sluganović / kroativ.at 

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
Tradicijska gradišćanska nošnja Tradicijska gradišćanska nošnja
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve