Hrvatski književnici – August Šenoa

Hrvatski književnici – August Šenoa

Prvi književnik, koji će ujedno i probiti led u našem ciklusu hrvatski književnici, jest August Šenoa.

Šenoa je uspio gotovo nemoguće:  u svojim je radovima očuvao hrvatsku tradiciju i kuluturu, ujedno ju modernizirajući i otvarajući vrata zapadnim inovacijama! Iako prethodna rečenica zvuči kontradiktorno, pojasnit ćemo na primjeru. Naime, u svojim Povjesticama (no, nemojte mi prevrtati očima jer ste to morali čitati za lektiru) Šenoa je zapisao i očuvao narodne priče koje su dobile stihovnu formu i u službi su (nacionalnog) odgoja. Iako su one lektirni naslov za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj, Povjestice su djelo koje se može čitati u bilo kojem životnome razdoblju. Nadalje, poznati Paprenjaci koje dobijete u zrakoplovima Croatia Airlinesa kad putujete doma spominjao je upravo – August Šenoa! "Prišivak paprenjarka pako nadjenuše joj zato: u svemu gradu ne bijaše ni velikaške ni građanske žene koja bi umijela mijesiti paprenjake kao što Magda. Stoga je bilo i svetkom i petkom dosta jagme za njezinim paprenjacima, i sam varoški sudac Ivan Blažeković znao je kadšto ostaviti lijep dinar u njezinoj kesi! " (A. Šenoa, Zlatarovo zlato).

Osim Paprenjaka, Šenoa je ne-tako-suptilno promovirao književnost na hrvatskome jeziku u jeku okretanja ka književnosti Austro-Ugarske monarhije, što je vidljivo u prvim retcima djela „Prijan Lovro“. Naime, na početku djela glavni lik (autor) biva pozvan u jedno selo i raspravlja s mladom damom o čitanju. Ona mu govori kako čita na njemačkome jeziku, jer tekstovi i časopisi na hrvatskome jeziku i nisu baš zanimljivi. Ovom je situacijom Šenoa upozorio i hrvatske autore koji su morali stupati naprijed u svom pisanju i evoluirati, pratiti novitete. Upravo je zato tzv. Šenoino doba poznato i kao protorealizam, odnosno najava realizma u hrvatskoj književnosti.

Osim u književnosti, Šenoa je i na svojemu prezimenu pokazao priklanjanje valu ilirizma i modernizaciji. Gajeva „Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja“ izdana je 1830. godine, osam godina prije rođenja Šenoe. U tom djelu Gaj uvodi neka nova slova poput „onih s kvačicama“, a Šenoa prihvaća Gajevu reformu i mijenja prezime iz Schönoa u Šenoa. Konstantno odbijajući njemački jezik (zbog čega ga je otac poslao u Mađarsku u prvi razred gimnazije!), Šenoa je zbog Bachovog apsolutizma prisiljen koristiti njemački u školi, iako su i u kući njegovi roditelji govorili – njemački. Otkud to odbijanje jednog mladića koji i nema hrvatsku lozu? 

Nakon završene gimnazije, Šenoa seli u Beč na studij medicine, no prvi problemi javljaju se s prvim živućim pacijentima – August ne podnosi krv! Na našu sreću, ovaj se mladić uhvatio pera i iznimno pridonio hrvatskoj književnosti  i jeziku, ističem uredništvo časopisa „Vienac“. Ovaj kratki pregled lika i djela Šenoe završit ćemo njegovim citatom iz pjesme „Sjećaj me se“:

„Samo katkad u toj sreći
Imena se sjećaj mog
O ti dušo moje duše
Pratio te dobri Bog!“

Matea Lacmanović / kroativ.at | foto: TZGZ

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve