Dnevnik iz tuđine - autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantkinje
Predstavljanje knjige Dnevnik iz tuđine, jedne od najpoznatijih imigrantica 20. stoljeća Vande Boras Podravac održat će se u zgradi Hrvatske matice iseljenika 13. rujna u Zagrebu. Uz autoricu o knjizi će govoriti ravnatelj Hrvatske matice iseljenika profesor Mijo Marić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović te urednica Vesna Kukavica.
Dnevnik iz tuđine podnaslova Stradanja hrvatskoga naroda u 20. stoljeću je knjiga autobiografske proze od jedanaest tematskih jedinica koje prate životne etape autorice, Vande Boras Podravac koje se poklapaju sa sudbinom hrvatskoga naroda koji je u to vrijeme bio suočen s dva velika totalitarizma.
Autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantkinje, gledano kroz prizmu jedne hrvatske obitelji dojmljiva je priča o stradanjima hrvatskoga naroda i prilagodbi životu u novim sredinama od Buenos Airesa do Canberre. Sociologinja i aktivistica civilnih udruga hrvatske zajednice u Australiji, nastoji postići dokumentarističku uvjerljivost egzilantskih pustolovina koje su uvodile nju i njezinu obitelj u svijet novih izazova s nizom prepreka poput jezičnih barijera te kulturoloških razlika u stilu života.
(Foto: Iz arhive Vande Boras Podravac )
Vanda Boras Podravac nastoji svojim radnim angažmanom te uključivanjem supruga i djece u institucije nove sredine, postići adaptaciju i bijeg iz traumatiziranih izbjegličkih stanja u koordinate stvarnosti. Autorica je iznimno ponosna na vlastito sudjelovanje u priči koja se može označiti sintagmom - Kako su Hrvati u Australiji rušili stigmu "nepoćudnih useljenika".
Biografija i djelovanje
Vanda Boras Podravac rođena 1930. godine u Otočcu školovala se u Senju gdje joj je, iako nije pripadala partijskim strukturama, zbog političkog progona prekinuta naobrazba. S 24 godine napušta Hrvatsku, a nakon Argentine gdje se i vjenčala, sa suprugom i djecom 1961. godine odlazi u Australiju.
(Foto: Iz arhive Vande Boras Podravac )
Na University of Canberra je studirala te diplomirala sociologiju i administraciju. Po dolasku u Canberru odmah se uključila u rad hrvatske zajednice gdje je 70-tih i 80-tih godina sudjelovala u ključnim zbivanjima borbe za etnička prava hrvatskih emigranata. Status Hrvata u Australiji početkom 80-tih godina znatno se poboljšao u čemu se, kao potpredsjednica Vijeća etničkih zajednica Vanda Boras Podravac osobno angažirala te uz osam građana hrvatskih korijena primila visoko odlikovanje Kraljice Elizabete II - The Medal of the Order of Australia za multietničko djelovanje te razvitak demokracije u Australiji.
Bila je uključena i u rad hrvatskih ženskih društava te rad međudruštvenoga odbora hrvatskoga narodnog vijeća koji je imao ogranak u Australiji, a potom djelovala unutar multietničkih civilnih udruga koje su se borile za ravnopravnost svih useljenika.
Autorica Dnevnika iz tuđine nemjerljivo je zaslužna za iniciranje i aktivno sudjelovanje u svim društvenim, kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim akcijama, koje su rezultirale današnjim statusom hrvatske iseljeničke zajednice u multietničkom i multikulturnom društvu Australije.
kroativ.at / Glas Hrvatske
