Proljeće u Dalmaciji ili kako produžiti sezonu na plavom Jadranu

Proljeće u Dalmaciji ili kako produžiti sezonu na plavom Jadranu

Statistički gledano ako bi svaki privatni iznajmljivač u Hrvatskoj počeo sezonu 7 dana ranije u predsezoni te ga nudio 7 dana duže u postsezoni, Hrvatska bi u 2017. ugostila oko 1 milijun više turista nego prošle godine i imala preko 8 milijuna noćenja više nego što ih je registrirala lani. Zanimljivo je da nebi bilo nikakve gužve, a gosti bi uživali u lijepom kasnom proljetnom i ranom jesenskom vremenu. Domaćini bi se isto tako mogli kvalitetnije posvetiti gostima te zagarantirati njihov dolazak i dogodine.

S ljetom i bez njega, Hrvatskoj svakako nedostaje turističkog duha i tokom drugih, lijepih godišnjih doba kada svaki kraj nosi nešto svoje. Zlatna Slavonija u jesen, Lika po zimi i slično. No evo, pošto nam se bliži ljeto, pogledat ćemo malo dublje u uvijek aktualan i često raspravljan problem produžetka sezone na plavom Jadranu.

Obiteljski smještaj u Hrvatskoj dobiva uvijek i samo pozitivan feedback, toliko da će ove godine od strane Europskog udruženja obiteljskog smještaja na velikom sajmu turizma u Berlinu biti prezentiran kao odličan primjer i za duge europske turističke zajednice. I novopečeni ministar turizma, Garijo Cappelli,intezivno se zalaže za ulaganje u kvalitetu obiteljskog smještaja i produženja sezone.

U čemu je problem?
Hrvatska obala broji skoro pola milijuna kreveta u sklopu privatnog smještaja, a već se godinama i godinama ne mičemo s izrazito niske stope popunjenosti istih u pred i postsezoni. Iznajmljivanje se svelo na puka dva mjeseca što je daleko najniža iskorištenost kapaciteta u ovom dijelu Europe. Netko se pita što je pak s hotelima? Naime, proces popunjavanja hotelskih smještaja trajao bi, ako izuzmemo privatni smještaj, puno duže, zato se i sve rasprave upravo koncentriraju na obiteljsko iznajmljivanje. Hrvatska, nažalost, ne stavlja velik uskličnik na hotelsko iznajmljivanje, to je i dalje bolna točka kada se radi o njihovoj izloženosti na tržištu. Koliko bolna? Svjetskim ljubiteljima wanderlusta Hrvatska kao takva nudi svega 163 tisuće hotelskih kreveta. I dok se pribavljaju silne potvrde i raspravlja o proračunu izgradnje hotela na Jadranu, jasno je da se rasprave više koncentriraju o obiteljskim smještajima i njihovim krevetima, da budemo konkretni, 492 134 njih! Nažalost, kapacitet je neiskorišten kao i sam rast prometa i zarade. Naime, Hrvatskoj tih 50ak dana „sezone“ donese i preko 7 milijardi kuna prometa.

Proljeće u Dalmaciji
Da se vratimo na naslov. Proljeće kao i svugdje traje 10ak dana u ožujku, cijeli travanj i svibanj te 20ak dana u lipnju. Proljeće je u Dalmaciji zaista lijepo. Umjerene temperature, svjež zrak, obasjano more. No i bez mora, reljef Dalmacije nudi puno mogućnosti za kojim su ljubitelji putovanja i adrenalina doslovno ludi. Primjerice, biciklizam! Jadran zaista obiluje brojnim stazama, a tokom proljeća organizrano je tek par biciklijada ili pak maratona koji privuku velik broj stranih turista. Valja svakako spomenut maraton na otoku Pagu kroz stoljetni maslenik ili biciklijadu na predivnom Bolu na Braču. Sramotni postotci bilježe se u svibnju kada se na razini cijele Hrvatske bilježi svega 14,5 milijuna noćenja. Ni lipanj, koji je praktički sam prag ljeta, ne bilježi bolje brojeve, točnije iskorištenost smještaja iznosi svega 19 posto. U postsezoni brojevi nisu ništa bolji, tj. iskorištenost smještaja iznosi 21 posto. Hrvatska, kao simbol atraktivnog turizma, u listopadu pak zapisuje samo 2 posto iskorištenosti smještaja, točnije oko 10 tisuća posjetitelja u obiteljskim smještajima. Zanimljivo je da su u listopadu hoteli puno popunjeniji i bilježe nevjerovatnih 50 posto iskorištenosti. Potrebna je glasna i jasna poruka da turiste obiteljski smještaj čeka već od proljeća i da traje daleko iza vrućih ljetnih dana.

O problemu pred i postsezone ne bori se samo Dalmacija, već i kontinentalna Hrvatska. U ovoj godini kulture Austrija – Hrvatska i sama je veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Austriji, DDr. Vesna Cvjetković, naglasila da će se zalagati za održavanje predavanja i predstavljanja svih hrvatskih županija te pokazati Austrijancima ljepote svih naših krajeva jer hrvatski turizam vidi kao integralan proizvod kako obale, tako i kontinenta.

Kako poboljšati?
„Puno zuje, malo meda daju“ mrmljaju nezadovoljni hrvatski iznajmljivači kad ih se pita kako se država kao takva zalaže za puko produživanje sezone. Mnogi problem vide u birokraciji te je ujedno gledaju i kao glavnog krivca. Neki pak u lošem marketingu, ali i neaktivnim aerodromima i tokom same sezone. Mnogi Dalmaciju vide isključivo kroz more pa se država slabo zalaže za izgradnju raznih sportskih terena i ostalih rekreacijskih centara i tematskih parkova koji bi privukli turiste. A i da imamo nešto drugo ponuditi, osim mora! Što ako padne kiša?, komentiraju mnogi.  Bilo kako bilo, Hrvatska još nije pokazala napretke u produljivanju sezone, a privatni iznajmljivači govore da će se maleni koraci prema naprijed vidjeti  tek kroz par godina. Nadamo se da će Ministarstvo turizma početi odlučivati što subvencionirati kako bi Hrvatska produljila sezonu i izvan ljetnih dana kada turisti mogu uživati samo u moru i žarkom suncu. 

Smilja Erak / kroativ.at

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
Visit Kroatien Visit Kroatien
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve