Nezaposlenost mladih u Austriji: Možemo li govoriti o jednoj „izgubljenoj generaciji“?

Nezaposlenost mladih u Austriji: Možemo li govoriti o jednoj „izgubljenoj generaciji“?

Novine su pune natpisa: Nezaposlenost mladih u Austriji – stigao je kraj primjerenih učenika! Ako je Austrija tako razvijena zemlja, kako opravdati vrtoglavi broj nezaposlenih mladih osoba? „AMS generacija“ – tako se naziva današnje mlade u Austriji. Ili još, izgubljena generacija. 

Radi se o zastrašujućem razvoju lošeg postotka koji je vidljiv proučimo li statistiku AMS-a (Ureda za nezaposlene). U Austriji je trenutno 45.221 mladih do 25 godine – nezaposleno! Kako je došlo do tako velike brojke? I kako izgledaju tendencije posljednjih godina?

Obavezno obrazovanje nije dovoljno!

2008. godine u Uredu za nezaposlene postotak nezaposlenih mladih ispod 25. godina iznosio je „tek“ 6,3%. Danas je to vrtoglavih 9,2%. Najviše su pogođeni mladi kojima njemački nije materinji jezik. Njima je to posebna poteškoća. Posebice u većim gradovima kao što su Beč, Graz i Linz ove brojke šalju jedan upozoravajući signal. Pored nedovoljno dobrog poznavanja jezika, jedan od velikih problema je i nedostatno obrazovanje. Onaj tko posjeduje samo obavezno obrazovanje izložen je riziku da poslije bude i nezaposlen. 17,4% obavezno obrazovanih mladih osoba pogađa takav jedan ishod. Oni koji pak završe neku strukovnu školu, smanjuju rizik dugoročne nezaposlenosti. U tom je slučaju 4,7% i nakon završene strukovne škole nezaposleno.

Nedostatak znanja njemačkog jezika i socijalno ugrožene obitelji

Prema riječima stručnjaka, kriv je obrazovni sustav. Također, nedostaje podupiranje od strane roditelja. U razgovoru za Kurier, direktorica jedne bečke nove srednje škole, izjavila je kako kod njezinih učenika najveći problem stvara nedostatno znanje njemačkog jezika. Oko 97% djece imaju neki drugi materinji jezik. Kamen temeljac jednog uspješnog obrazovanja svakako je svladavanje jezika na kojem se predaje. Čak i od grada Beča plaćene potpore za učenje jezika pri VHS institucijama nisu dovoljno efektivne. Učitelji tamo baš i ne razumiju kako djeca zapravo razmišljaju. Većina djece živi u dva svijeta. U školi jasne strukture, jednakost i pravila, a kod kuće većina se suočava s nasiljem i socijalnim poteškoćama.

Nezaposlenost u Austriji

Jedna trećina vrijedi kao „izgubljena“

Nova srednje škole vrsta je obrazovanja u austrijskom obrazovnom sustavu i vodi se kao redovna škola od jeseni 2012. Po hrvatskom bi obrazovnom sustavu to bili razredi od 5. do 8., tj. djeca u dobi od 10. do 14. godine. U Hrvatskoj se nakon toga upisuje srednja škola koja se u Austriji naziva i viša srednja škola.

Jedna trećina učenika nove srednje škole u Beču upisat će poslije višu srednju školu kao što je ekonomska, gimnazija ili trgovačka škola. Iduća trećina upisat će neku strukovnu školu te istu i apsolvirati. Zadnja trećina je trenutno izgubljena. Put je već odavno poznat: obavezno obrazovanje, tečajevi od strane ureda za nezaposlene, socijalna pomoć – i takav put često traje doživotno.

Dakle, ovdje zaista govorimo o jednoj izgubljenoj generaciji. Većina takve djece dolazi iz obitelji slabijeg obrazovanja. Većina takvih obitelji živi od socijalne pomoći te su naviknuti raspolagati i živjeti i s manje novca. Toj djeci obrazovanje je prikazano kao nešto što ima sporednu ulogu. Oni nemaju uzore, a školski uspjesi im nisu priznati u njihovim kućama.

A kako je kod ostalih?

I Europska se unija suočava s problemom nezaposlenosti mladih ljudi. Unutar EU postoji čak 7,5 milijuna mladih koji nisu ni u kakvom radnom odnosu ili sustavu obrazovanja. Čak je 2 milijuna radnih mjesta otvoreno. Puno je i onih mladih koji su nezaposleni „zahvaljujući“ svojoj prekvalifikaciji te čije vještine ne odgovaraju tržištu rada. Europski je parlament u siječnju 2016. godine raspravjao o politici usmjerenoj na razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih ljudi. Poziva se na suradnju obrazovnog sektora, javnih uprava, poduzeća i civilnog društva. Prema istraživanju iz siječnja 2016. godine najmanje je nezaposlenih mladih u Norveškoj, Švicarskoj, Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Da bi prijedlozi od Europskog parlamenta profunkcionirali, moraju se provesti reforme u obrazovnom sustavu, tj. potrebno je tržište rada uskladiti s obrazovanjem. Potrebna je reforma strukovnog obrazovanja, ali i obrazovanja roditelja i odraslih.

I što sada?

Kao jedno od rješenja moglo bi poslužiti cjelodnevno pohađanje škole. Djeca bi tako kroz većinu dana imali jednu kontinuiranu strukturu. Učenje i slobodno vrijeme bi se izmjenjivali. Djeca bi imala pomoć pri domaćoj zadaći, a sklopu škole mogla bi se baviti i sportskim aktivnostima. Osim toga, roditelji moraju biti više involvirani. Njima također mora biti jasno kako je obrazovanje njihove djece kamen temeljac jedne uspješne budućnosti.

Smilja Erak / kroativ.at | Foto: AMS, Petra Spiola

Print

Vezani članci

FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve