Iako su kvalitetna, proizvodnja vina u Hrvatskoj opada. U čemu je problem?

Iako su kvalitetna, proizvodnja vina u Hrvatskoj opada. U čemu je problem?

Na hrvatskom tržištu vina zrcale se problemi cijelog poljoprivredno-prehrambenog sektora, unatoč znanju i tradiciji ne proizvodimo dovoljno vina za domaće potrebe pa se jeftino vino uvozi, a izvoze se kvalitetna hrvatska vina, stoga je kvalitetnije brendiranje domaćih vina lijek protiv jeftinog uvoza, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prostora za veću potrošnju hrvatskog vina na domaćem tržištu i u inozemstvu ima, uz snažniju promidžbu i brendiranje, kroz zaštitu zemljopisnog podrijetla vina oznakom izvornosti (ZOI) ili oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), naveli su u nedjelju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Navedene ZOI i ZOZP oznake potrošačima, uz ostalo, jamče da grožđe i vino dolaze iz točno određenog područja, te da se na godišnjoj razini kontroliraju uvjeti proizvodnje kao i fizikalno-kemijski i organoleptički parametri vina definirani specifikacijama proizvođača.

Hrvatska trenutno ima zaštitu za 16 naziva oznakom izvornosti, od čega tri ZOI-ja odnose se na razinu vinogradarske regije, 12 na razinu vinogradarskih podregija, a samo jedna oznaka je na razini položaja – svjetski poznati Dingač.

Problem je što su specifikacije naših ZOI-ja jako široko postavljene i ne nude prava rješenja proizvođačima niti odgovore potrošačima, ocjenjuju iz HGK-a.

"Sazrelo je vrijeme da naši proizvođači preispitaju sadržaj specifikacija postojećih zaštita i upuste se u kreiranje novih, specifičnijih, koje će najbolje transponirati značajke podneblja, tradicije i izvrsnosti i tako razvijati brand određenog područja. Zaštita naziva snažan je marketinški alat za proizvođače, mamac i jamstvo za potrošača, a pruža velike mogućnosti za razvoj lokalne eno-gastronomije i turizma", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Godišnje se u Hrvatskoj popije oko milijun hektolitara vina, od toga između 750 i 800 tisuća hektolitara dolazi iz domaćih vinarija, dok se ostatak uvozi (od 250 do 300 tisuća hektolitara).

Od ulaska Hrvatske u EU proizvodnja je pala, a uvoz narastao, s tim da se smanjuju i površine pod vinogradima.

No, do 2004. godine Hrvatska  je bilježila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni vina, a prošle godine je ostvarila deficit od 14,3 milijuna eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od samo 53 posto. To znači da je od izražene samodostatnosti u proizvodnji vina, danas ona pala na razinu oko 75 posto, navode iz HGK.

Istovremeno, hrvatska vina su se etablirala na globalnim vinskim kartama, a hrvatski vinari osvajaju odličja na prestižnim svjetskim natjecanjima i događanjima.

"Trebamo unaprijediti postojeći sustav kvalitete vina kroz redefiniranje postojećih i definiranje novih zaštićenih oznaka vina koje će odražavati specifičnosti užih zemljopisnih područja. U tome vidimo ključnu ulogu regionalnih organizacija. Bilo bi pretenciozno očekivati da ćemo time riješiti sve probleme hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, ali to je svakako korak u pravom smjeru", zaključuje Dragan Kovačević.

G.P. I kroativ.at

Print
FOTO DANA
FOTO DANA
 Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji Svjetsko prvenstvo u letenju balonima na vrući zrak, po prvi put u Austriji
KamoSutra
« »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
FotogalerijaPregledajte sve